Od zatvora do Premier lige: nevjerojatna životna priča Jamieja Lawrencea
Nogomet ponekad ispiše priče koje zvuče nestvarno. Priče o talentu, radu i uspjehu. No rijetke su one koje počinju u kriminalu, zatvoru i beznađu, a završavaju na travnjacima Premier lige. Jedna takva pripada Jamieju Lawrenceu.
Rođen 1970. godine u londonskoj četvrti Balham, kao sin jamajkanskih imigranata, Lawrenceovo djetinjstvo bilo je sve samo ne lako. Odrastao je u siromaštvu, u okruženju u kojem su droge, nasilje i ulične bande bile dio svakodnevice. Njegovi roditelji radili su naporno, ali novca je uvijek nedostajalo. San o boljem životu činio se dalekim i nedostižnim.
Već kao dječak shvatio je da obrazovanje i škola ne nude brzi izlaz iz bijede kakav je vidio kod starijih mladića iz kvarta. Bande su nudile ono što nije imao – novac, status i osjećaj pripadnosti. S deset godina dolazi u kontakt s kriminalnim skupinama, a vrlo brzo postaje i dio njih. Kao tinejdžer prodaje drogu i divi se vođama bande, uvjeren da je to jedini put prema “uspjehu”.
Prvi put je uhićen sa 17 godina. Nekoliko mjeseci kasnije policija ponovno dolazi na njegova vrata. Ovoga puta nema povratka kući. Odbija surađivati i izdati ljude koje je smatrao prijateljima te biva osuđen na četiri godine zatvora zbog niza kaznenih djela, uključujući pljačku, nasilje i trgovinu drogom. Imao je tek 18 godina i život mu je, barem se tada činilo, bio završen prije nego što je stvarno počeo.
Zatvor je, paradoksalno, postao prekretnica. Tamo je prvi put u životu upoznao disciplinu, red i strukturu. Počeo je intenzivno trenirati, fizički se potpuno promijenio i shvatio da ne želi nastaviti putem kriminala. Nogomet, koji je do tada igrao samo na ulici i u kavezima, postao je njegov bijeg i način da zadrži fokus.
Nakon izlaska iz zatvora nije sanjao o velikoj karijeri. Želio je posao, obitelj i normalan život. Ipak, započeo je igrati za Cowes Sports FC, klub iz devete engleske lige. Bio je već u ranim dvadesetima, bez ikakve akademske nogometne škole iza sebe. No ono što je imao bili su snaga, radna etika i nevjerojatna želja za napretkom.
Brzo se nametnuo kao standardan igrač, klub je osvojio naslov, a njegov trud nije prošao nezapaženo. Trener Dale Thompson prepoznao je njegov potencijal i pomogao mu do probnog treninga u Sunderlandu. Skok iz devete u drugu ligu bio je ogroman, ali Lawrence se nije uplašio. Iako je odigrao samo nekoliko utakmica, postao je profesionalni nogometaš – nešto što prije nekoliko godina nije mogao ni zamisliti.
Sljedeća postaja bili su Doncaster Rovers, a potom i Leicester City. Upravo je u Leicesteru doživio vrhunac karijere. U siječnju 1995. debitirao je u Premier ligi, svega nekoliko tjedana prije 25. rođendana. Dvije godine kasnije s Leicesterom osvaja Liga kup, najveći klupski trofej u njegovoj karijeri.
Ukupno je odigrao 70 utakmica u Premier ligi, a nastupao je i za brojne klubove u nižim rangovima. Uz to, 24 puta je nosio dres reprezentacije Jamajke.
Karijeru je završio 2010. godine, ali njegova životna priča ostala je snažnija od bilo koje statistike. Od dječaka iz bande i zatvorenika do osvajača trofeja i premierligaškog igrača – Jamie Lawrence dokaz je da drugi put postoji, ali i da je često teži i duži nego što itko očekuje.
JOŠ ZANIMLJIVIH PRIČA